069 427 30 01
tehnologije-uzgoja-01.jpg

Tehnologije uzgoja

Izbor tehnologije uzgoja oraha zavisi od niza faktora, a pre svega raspoloživih sredstava, slobodnog vremena i površine na kojoj planirate sadnju. Ovaj tekst ne razmatra improvizacije (npr. izostanak podrivanja i popravljanja kvaliteta zemljišta), hobi zasade, orahe samce na međama ili nekoliko oraha na okućnici, već perspektivne zasade sa 50 i više stabala kalemljenih oraha. Često se pogrešno misli da je jedini trošak podizanja zasada kupovina što jeftinijih sadnica sumnjivog porekla i kopanje rupa. Takav pristup obično vodi ka razočarenju na duže staze, a da smo pogrešili sazmamo tek posle 15-tak godina, kada umesto očekivanih 50 kg oraha u ljusci po stablu dobijemo samo dobru hladovinu. Za to vreme u negu oraha se uloži i 15-20 puta više od cene same sadnice.

 

U poslednje vreme mogli smo da čujemo i priče da je ulaganje u moderan zasad oraha oko 3-4 hiljade evra po hektaru, ili da orah skoro uopšte ne traži rad na održavanju, sem par košenja godišnje. To može da izjavi samo neko ko se nikada nije ozbiljno bavio voćarstvom.

 

Bez obzira na sve, ulaganje u podizanje najsavremenijeg zasada oraha je 2-4 puta niže od investicije u zasad jabuka (20-30 hiljada evra po hektaru) ili 6-8 puta niže od ulaganja u zasad borovnice (50-60 hiljada evra po hektaru). Prag investicije je niži, a troškovi održavanja i količina potrebne radne snage su čak nekoliko puta manji, jer samo jedan čovek uz pomoć mehanizacije može da održava čak 60-70 ha oraha samostalno. Samo u periodu berbe uključuju se sezonski radnici na period od 3-4 nedelje. Uvođenjem lateralnih sorti oraha, koje smo pre 3 godine doneli u Srbiju, period čekanja na puni rod oraha se duplo skratio, sa 15 do 8 godina, čime je eliminisana potreba za sadnjom međukultura. Vađenje kajsija nakon 10 godina je za posledicu imalo višegodišnje truljenje ostataka njihovog korenovog sistema, zbog čega je i rod oraha stagnirao dugi niz godina. Prvi ozbiljniji prinos lateralnih sorti oraha se sabira nakon 4-5 godina (pola tone oraha u ljusci po ha), a do 8. vegetacije se uveličava nekoliko puta - do 4,5-6 t/ha oraha u ljusci.

 

KOJE SU VARIJANTE TEHNOLOGIJE UZGOJA?

 

Zasnivanje ekstenzivnog, poluintenzivnog ili intenzivnog zasada podrazumeva ograđivanje, agrohemijsku analizu i popravljanje zemljišta meliorativnim đubrenjem mineralnim đubrivima, unošenje stajnjaka ili zelenišno đubrenje, popravljanje pH vrednosti, obavezno podrivanje na 70-80cm, pripremu za sadnju dubokim oranjam i tanjiranjem, kopanje rupa, nabavku kvalitentnih sertifikovanih sadnica i kolja, sadnju, zaštitu od glodara i polivanje u prvoj godini. Dalje nastaju razlike u tehnologiji uzgoja u nezi zasada.

 

Ekstenzivni zasad se obično orezuje ručno tokom prve 3. vegetacije zbog formiranja uzgojnog oblika krune, povremeno se kosi i đubri mineralnim đubrivima, te skuplja plod. Za ekstenzivne zasade je katrakteristično odsustvo polivanja, hemijske zaštite i orezivanja oraha nakon 3. vegetacije, pa je samim tim prinos oko 2 puta manji nego kod poluintenzivnih zasada iste gustine.

 

Poluintenzivni i intenzivni zasad se razlikuju samo po gustini sadnje, jer intenzivni zasad podrazumeva sadnju isključivo lateralnih sorti koje pod 5. vegetacije moraju da se orezuju mašinski svake 3 godine. Time se postiže razvoj bočnih rodnih grančica i poboljšava prinos i krupnoća ploda. Kod poluintenzivnih zasada orezivanje nakon 4. vegetacija se svodi na ručno prekraćivanje vrhova grana zbog stimulacije rasta bočnih rodnih grana.

 

Ekstenzivni i poluintenzivni zasadi mogu da se podižu i lateralnim i terminalnim sortama oraha. Iako se u svetu odustalo od terminalnih sorti zog duplo dužeg perioda stupanja u punu rodnost (12-15, umesto 8 godina), u zemljama Centralne i Istočne Evrope se još uvek tu i tamo konzervativno podižu zasadi sorti terminalnog tipa rodnosti, pogotovu u predelima sa oštrijom klimom, jer se farmeri boje da eksperimentišu.

 

U tablici je dat orjentacioni budžet podizanja sva tri tipa zasada, uključujući povraćaj sredstava za sadni materijal, naslone i sistem za polivanje u iznosu od 40%. Amplituda troškova (od-do) zavisi od količine đubriva i krečnjaka potrebnih za popravljanje tla, vrste ograde, kvaliteta sadnica i cene radne snage. Ukoliko vlasnik podiže zasad sopstvenim silama, ulaganje može da bude i manje. Investicija može da se podeli i na period od 2-3 godine, jer npr. sistem za polivanje može da se stavi i u 3. vegetaciji, a do tada koristi cisterna ili da se parcela ogradi tek kasnije (iako je ograda uslov za subvencije i uz rizike od štete). U budžetskom modelu investicije ograda učestvuje sa 2.000-2.300 €/ha za orjentacionu dužinu od 400 m (100x100m). Kod većih zasada cena ograde po hektaru je niža i ide do 900 €/ha za parcelu površine 10 ha.

 

Iako je period povratka uloženog kapitala prividno brži kod ekstenzivnog nego kod poluintenzivnog zasada terminalnih sorti, kasnija zarada po hektaru kod poluintenzivnog zasada je duplo veća nego kod ekstenzivnog zasada. Ekstentivni i poluintenzivni zasadi lateralnih sorti vraćaju uloženi kapital daleko brže, jer znatno ranije stupaju u puni rod, a troškovi odrzavanja su isti. Važno je shvatiti da se ulaganje u poluintenzivni i intenzivni zasad ne razlikuje 3,5 puta, proporcionalno količini sadnica, jer se mnoge pozicije troškova (priprema zemljišta, ograđivanje, obrada međureda, a posle 5-6 godina i đubrenje i hemijska zaštita) uopšte ne razlikuju i ne zavise od količine sadnica.

 

Intenzivni zasadi oraha veći od 2 ha ili poluinztenzivni od 4 i više hektara treba da obezbede prinos dovoljan za život domaćinstva. Orah monosortnih zasada međunarodno poznatih sorti može da se izvozi i u ljusci, čime se smanjuje vreme skladištenja i troškovi dalje prerade. Na međunarodnim tržištima, njihova cena u ljusci je i do 2 puta viša od cene malo poznatih nacionalnih sorti oraha ili samoniklog oraha iz šumske populacije, koji inače mogu da se prodaju isključivo kao očišćeno jezgro. Takav orah obično završava na tržištu Turske i zemalja Bliskog Istoka, koje za potrebe tradicionalne konditorske industrije uvozi jeftin orah, makar i tamniji i lošijeg kvaliteta.

 

(c) autor: Saša Lukić. Tekst je preuzet sa blog-stranice Uzgoj oraha, uz dozvolu autora. Preuzimanje ilustracija, celog ili delova teksta zbog objavljivanja u drugim medijima je zabranjeno bez dozvole autora.

Ostavite komentar:

Vaš e-mail neće biti vidljiv.

Pretraga